Croatian: Memorandum Integracijske konferencije

Y9yRhMtpQ6mO%nAT09WKpw

The organizers of the ROM Integration Forum released yesterday a memorandum in Croatian summarizing the conclusions and recommendations of the conference. This memorandum has been presented to the governmental and non-governmental organizations  in Croatia, as well as to the churches, faith/based and other humanitarian agencies. This document presents in detail the conference’s objectives, conclusions and recommendations. The original document, presented here, was written in Croatian. The English translation of the document will be released in a few days.

Poštovani,

Organizatori intergacijske konferencije “Kročiti naprijed u istini, hrabro i ispunjeni nadom” uputili su ovih dana MEMORANDUM državnima i nevladinim ustanovama, te vjerskim i humanitarnim organizacijama sa zaključcima i preporukama ove konferencije koja je prije nekoliko tjedana okupila više od pedeset tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, predavače i voditelje radionica iz Hrvatske, Europske unije i svijeta, te humanitarne i vjerske djelatnike angažirane u akcijama pružanja humanitarne, društvene i duhovne pomoći tražiteljima azila u Hrvatskoj. Sudionici konferencije bili su predstavnici četrnaest zemalja, uključujući i izvorne zemlje tražitelja međunarodne zaštite, među ostalima iz Egipta, Afganistana, Irana, Iraka i Sirije.

Ciljevi ove integracijske konferencije bili su pripomoći tražiteljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj, a i onima koji su nedavno ostvarili svoj boravak u Hrvatskoj pa im sada predstoji organizirati život u Hrvatskoj, u stjecanju uravnoteženog razumijevanja integracijskih procesa u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Organizatori konferencije također su željeli otvoreno porazgovarati s tražiteljima azila o izazovima s kojima se redovito sučeljavaju u procesu dugotrajnog i neizvjesnog iščekivanja primitka konačne odluke hrvatskih vlasti o njihovom statusu u Republici Hrvatskoj. 

Budući da su kakvoća i rezultati konferencije nadišli sva očekivanja, organizatori ovoga jedinstvenog skupa odlučili su zaključke i preporuke konferencije podastrijeti u obliku memoranduma državnim i nevladinim organizacijama koje su neposredno i posredno uključene u život, potrebe i očekivanja tražitelja i nositelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, ili bi im mogle i trebale pomoći u procesu njihove integracije u hrvatsko društvo. 

Priloženi memorandum donosi sljedeći sadržaj: Ciljevi integracijske konferencije; Izazovi s kojima se sučeljavaju tražitelji i uživatelji međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj; Učestala pitanja; Preporuke MUP-u Hrvatske, ustanovama hrvatskih vlasti i državnim organizacijama; Preporuke vjerskim zajednicama, i crkvenim i nevladinim organizacijama; te preporuke tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite.

Stoga, u želji da ovim memorandumom pridonesemo pozitivnoj i sve obuhvatnijoj konverzaciji o izazovima i potrebama tražitelja međunarone zaštite u Hrvatskoj, ovaj memorandum želimo također podijeliti i s vama. Vjerujemo da sredstva javnog priopćivanja mogu itekako pridonijeti oblikovanju zdravog i pozitivnog diskursa o tome kako pomoći  tražiteljima međunarodne zaštite da ste što kvalitetnije integriraju u hrvatsko društvo.

Srdačno zahvaljujemo. Želimo vam svako dobro.

Tihomir Kukolja, Direktor projekta Obnova uma, 31. listopada, 2018.

MEMORANDUM INTEGRACIJSKE KONFERENCIJE

Zaključci i preporuke upućene hrvatskim državnim ustanovama i organizacijama, vjerskim zajednicama, dobrotvornim udrugama i građanskim inicijativama u Republici Hrvatskoj.

U Fužinarskoj kući u Fužinama u Gorskom kotaru, od srijede 19. rujna do ponedjeljka 24. rujna 2018. godine, održana je jedinstvena petodnevna integracijska konferencija, koja je u zajedničkom projektu “ROM Integration Forum — Kročiti naprijed u istini, hrabro i ispunjeni nadom” okupila skupinu od 54 tražitelja međunarodne zaštite, predavača, voditelja radionica, savjetnika, mentora, humanitarnih aktivista te vjerskih i političkih djelatnika.

Ovu konferenciju, zastupljenu sudionicima iz 14 zemalja, uključivši i zemlje podrijetla prisutnih tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj — među inima Sirija, Afganistan, Turska, Egipat, Irak i Iran — organizirali su međunarodna nevladina organizacija za razvoj plemenitog liderstva Forum for Leadership and Reconciliation sa sjedištem u Seattleu, Sjedinjene Američke Države, i hrvatska nevladina organizacija iz Zagreba Posao kao poslanje, u partnerstvu s organizacijom ECPM — European Christian Political Movement sa sjedištem u Bruxellesu u Belgiji, a sama konferencija predstavljala je namjenski projekt s dugogodišnjim iskustvom “Obnova uma” (ROM — Renewing Our Minds)koji se u Fužinama održava redovito svakoga ljeta od 1999. godine. Ova konferencija održana je na engleskom jeziku, sa simultanim prijevodom na farsi i arapski jezik.

Ciljevi integracijske konferencije

 Ciljevi ove integracijske konferencije (u nastavku ROM Forum) bili su pripomoći tražiteljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj — a među njima i onima koji su nedavno ostvarili pravo na trajni boravak u Hrvatskoj, pa im sada u Hrvatskoj predstoji organizirati život — u stjecanju uravnoteženog razumijevanja integracijskih procesa u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Organizatori konferencije željeli su također otvoreno porazgovarati s tražiteljima azila o izazovima s kojima se sučeljavaju u razdoblju dugotrajnog, neizvjesnog i iscrpljujućeg iščekivanja primitka konačne odluke Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o njihovom statusu u Republici Hrvatskoj.

Ukratko, organizatori konferencije željeli su ponuditi platformu s koje će se čuti glas tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, a također i stajališta hrvatskih vladinih, nevladinih i vjerskih ustanova i organizacija te europskih organizacija koje se zalažu oko skrbi i pružanja raznih oblika socijalne, psihološke, humanitarne i duhovne primoći tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj. Ostvarivanju ciljeva konferencije omogućio je kvalitetan izbor predavanja i radionica, razgovori u malim i velikim skupinama te donošenje dnevnih zaključaka; a temama se pristupalo iz perspektive upoznavanja s hrvatskim i europskim zakonodavstvom te analizom kulturološkog i vjerskog miljea Hrvatske i Europske unije.

Potrebno je naglasiti da su ovu integracijsku konferenciju pohađali tražitelji međunarone zaštite kršćani i muslimani, te da je njihov odnos bio vrlo srdačan i međusobno uvažavajući. Također valja pripomenuti da je većina sudionika konferencije (24 osobe) pripadala skupini tražitelja međunarodne zaštite koji u ovome trenutku još uvijek borave u izbjegličkom centru Porin u Zagrebu, dok je sedmero sudionika konferencije već ostvarilo stalni boravak u Hrvatskoj. Ljudi zaduženi za pripremu i vođenje konferencije uključili su u svoj tim i nekoliko tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj.

Izazovi s kojima se sučeljavaju tražitelji međunarodne zaštite u Hrvatskoj

Organizatori ROM Foruma posvetili su posebnu pozornost tome da na raspolaganju bude dovoljno vremena za pitanja sudionika konferencije, te za razgovore potaknute mnogobrojnim pitanjima. Iako je konferencija protekla u srdačnom ozračju, i svakodnevno rasla u međusobnom prihvaćanju, razumijevanju i zajedništva, cijeli je događaj bio obilježen intenzivnim i izazovnim razgovorima. Upravo su poslijepodnevne razgovorne radionice otvarale pregršt aktualnih, bolnih i do tada zatomljenih pitanja, te su time na površinu iznjedrile izazove s kojima se tražitelji međunarodne zaštite svakodnevno sučeljavaju.

Višestruki razgovori s polaznicima konferencije polučili su sljedeću poruku:

Brojni tražitelji azila već dvije, čak i tri godine žive u Porinu, prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, u kojemu sami, ili s članovima svojih obitelji, u stanju dugotrajne neizvjesnosti čekaju primitak odluke hrvatskog MUP-a u vezi s njihovim zahtjevima da im se odobri zaštićeni ostanak u Hrvatskoj. Svi su oni zatražili međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj ili zbog ratom izazvane ugroze života u njihovim domicilnim zemljama, ili zbog političkog ili vjerskog progona. Nekoliko sudionika konferencije već su primili dva ili tri negativna rješenja, a četvrti negativan odgovor MUP-a zasigurno bi ih natjerao da prisilno napuste Hrvatsku najkasnije mjesec dana nakon donošenja takvog konačnog rješenja. Pozivi na razgovorne sastanke (intervjue) s predstavnicima MUP-a su rijetki, a između svakog novog poziva na razgovor može proći od šest do devet mjeseci. U međuvremenu tražitelji međunarodne zaštite žive u informacijskoj tišini, neisgurni u ishod svojih zahtjeva,bez mogućnosti ostvarivanja bilo kakvog radnog odnosa u prvih devet mjeseci od ulaska u Hrvatsku, bez odgovarajuće zdravstvene pomoći i bez mogućnosti da legalnim putovima prime bilo kakvu novčanu pomoć od svojih članova obitelji i prijatelja koji žive izvan Republike Hrvatske. K tome, uvjeti preživljavanja u mjesecima i godinama čekanja u hotelu Porin su oskudni, a mjesečna pripomoć države od 100 kuna po osobi nedostatna je da pokrije i najosnovnije životne potrebe.

Ovakva neizvjesnost većinu tražitelja međunarodne zaštite dovodi do stanja emotivnog i psihološkog zamora, sve dubljeg osjećaja nesigurnosti, razdražljivosti, bespomoćnosti, apatičnosti, očaja i bezvoljnosti da se samoinicijativno uključe u dostupne aktivnosti učenja jezika ili akcije voluntarizma, i posebice do nevjerice u konačan pozitivan ishod. Znakovit broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj postupno gubi povjerenje u hrvatske državne i socijalne ustanove, smatrajući da je većina problema s kojima se sučeljavaju u dugotrajnom iščekivanju konačnog rješenja MUP-a posljedica namjerne sporosti i odugovlačenja MUP-a Hrvatske s ciljem da se tražitelje mađunarodne zaštite navede da izgube strpljenje i svojevoljno napuste Republiku Hrvatsku.

Ukratko, dugotrajno čekanje, koje u nekim slučajevim već traje tri godine, te neizvjesnost i višestruko prihvaćanje negativnih rješenja ostavlja dugotrajne psihičke i emotivne ožiljke na tražiteljima međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj.

Izazovi s kojima se sučeljavaju uživatelji međunarodne zaštite u Hrvatskoj

Većina osoba kojima je odobren status boravka u Hrvatskoj, odnosno koje sada pripadaju skupini uživatelja međunarodne zaštite, po primitku pozitivne odluke MUP-a počinju se sučeljavati s novom vrstom izazova. Novčana sredstva koja su im na raspolaganju prve dvije godine od trenutka donošenja službene odluke, namijenja su pokriću njihovih osnovnih životnih potreba i troškova stanovanja. Od njih se očekuje da u prve dvije godine novoga statusa stanu na vlastite noge, što ponajprije uključuje pronalaženje stambenog prostora, učenje hrvatskog jezika i pronalaženje zaposlenja.

Budući da većina uživatelja međunarodne zaštite tek treba pristupiti učenju hrvatskog jezika, njihov put pronalaženja stambenog prostora otežan je od samog početka. Spoznaja da je riječ o “izbjelicama” te nemogućnost komunikacije, od samoga početka zatvara brojna vrata potencijalnih stanodavaca. Iako je pokriće troškova stanarine uživateljima međunarodne zaštitne zajamčeno od strane hrvatske države, činjenica da u Hrvatskoj još uvijek većina stanodavaca očekuju mjesečne uplate stanarine u gotovini, kako bi izbjegli plaćanje poreza, što uživateljima međunarodne zaštite također otežava brzo pronalaženje stana. Nerijetko oni ostaju još tjednima, čak i do nekoliko mjeseci u Porinu, prije nego što su u mogućnosti preseliti se u svoj prvi stan.

Uživatelji međunarodne zaštite u Hrvatskoj također postaju lakim plijenom poslovnih izrabljivača, koji im nude brzu zaradu, uglavnom uvodeći ih u najteže i najnezahvalnije poslove, da bi ih potom ucjenjivali okrnjenim ili nikakvim primanjima. U ovakvim okolnostima uživatelji međunarodne zaštite, iako u gotovo svemu uživaju ista prava kao i ostali građani Republike Hrvatske, mogu se naći u situaciji dugotrajnog izrabljivanja.

Nove uživatelje međunarodne zaštite iznad svega obeshrabruje neučinkovitost državnih ustanova i sustava. Njihovi učestali prigovori svjedoče da čak i tamo gdje im zakoni idu u prilog, primjena zakona je redovito neučinkovita, čak nepostojeća; primjerice na područjima ostvarivanja prava na obrazovanje, medicinsku zaštitu i pomoći pri pronalaženju radnog mjesta sukladnog njihovom zvanju i obrazovanju.

 Učestala pitanja

Među brojnim pitanjima sudionika ROM Foruma koja zorno oslikavanju traumatizirano stanje brojnih tražitelja i nostitelja međunarodne zaštite, opetovano su se čula pitanja: “Zašto je proces iščekivanja konačne odluke hrvatskih vlasti toliko spor, a uvjeti života u kojima tražitelji azila žive u mjesecima i godinama čekanja toliko neprimjerni i nadasve ispunjeni neizvesnošću?”; “Zašto neki tražitelji azila, koji su svoje zahtjeve podnijeli tek nedavno, primaju pozitivan odgovor razmjerno brzo, a drugi koji u Hrvatskoj borave već dvije ili tri godine još uvijek čekaju?”; “Zašto tek neki tražitelji azila uspijevaju legalno naći poneki posao u vremenu čekanja, i to tek nakon devet mjeseci provedenih u Hrvatskoj, dok je većini to pravo uskraćeno?”; “Zašto su čak i sustavi pomoći koji su zajamčeni zakonom neučinkoviti, primjerice pravo na organizirano učenje hrvatskog jezika i zdravstvenu pripomoć?”; “Zašto MUP Hrvatske ne pomogne u združivanju članova obitelji koji su tijekom izbjegličkog putovanja razdvojeni u raznim zemljama?”; “Zašto vjerske organizacije i njihove humanitarne organizacije ne porade na boljem usklađivanju međusobne suradnje na područjima pružanja psihološke i socijale pomoći tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite”?

 Preporuke

 U želji da ovim memorandumom pomognemo da se čuje glas tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, te da podastremo i zaključke ekipe voditelja i organizatora nedavno održanog integracijskog ROM Foruma, prepoznavajući da je put uspješne integracije dvosmjernog karaktera, u zaključku ovog memoranduma želimo podijeliti sljedeće preporuke hrvatskim državnim ustanovama, ponajprije MUP-u Republike Hrvatske, te vjerskim organizacijama, i na kraju tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj:

 Preporuke MUP-u Hrvatske, ustanovama hrvatskih vlasti i državnim organizacijama

  1. Novopridošlim tražiteljima međunarodne zaštite, koji su u Hrvatsku prebjegli iz susjednih zemalja, potrebno je omogućiti da se mogu prijaviti najbližoj postaji MUP-a ili predstavnicima MUP-a u Hrvatskoj, i zatražiti međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, bez straha da će biti prisilno vraćeni u zemlju iz koje su ušli na područje Republike Hrvatske. Dužnosnici MUP-a Hrvatske moraju dosljedno slijediti hrvatske zakone i obvezivajuće deklaracije i konvencije Ujedinjenih naroda i Europske unije o pravima izbjeglica i migranata, i ne smiju ih vraćati u zemlje hrvatskog okružja nakon što su se izbjeglice izrazile namjeru da žele zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, već im trebaju omogućiti zakonom zajamčen postupak.
  2. Potrebno je jasno i javno objasniti, i objašnjenja učiniti lako dostupnim, uvjete pod kojima izbjeglice, bez obzira posjeduju li osobne dokumente ili ne, mogu ući u Hrvatsku i u njoj, zaštićeni zakonom, zatražiti međunarodnu zaštitu.
  3. Potrebno je tražiteljima međunarodne zaštite pospješiti i ubrzati postupak donošenja rješenja i skratiti vrijeme čekanja. Potrebno je dati prioritet onim tražiteljima međunarodne zaštite koji dugo čekaju, te prepoznati i uvažiti u postupku ispitivanja i procjene one kandidate koji ulažu vidljive napore kako bi se uspješno integrirali u hrvatsko društvo. U tom postupku potrebno je potražiti savjet mentora, predavača hrvatskog jezika, voditelja volonterskih ili sportskih organizacija, poslodavaca, dušebrižnika vjerskih zajednica i ostalih profesionalnih djelatnika s kojima je kandidat ostvario redoviti suradnički ili mentorski odnos.
  4. Potrebno je poraditi na pronalaženju i spajanju obitelji tražitelja međunarodne zaštite, čiji su članovi stjecajem okolnosti bili razdvojeni na njihovom putu prema Europi.
  5. Potrebno je uskladiti neučinkovitu praksu na terenu s postojećim hrvatskim zakonima koji jamče različite oblike potpore tražiteljima međunarodne zaštite, te u slučajevima u kojima je tražiteljima međunarodne zaštite nemoguće omogućiti dozvolu boravka u Hrvatskoj, uputiti ih na druge zakonom definirane mogućnosti ostvarivanja boravka u Hrvatskoj, primjerice boravak iz humanitarnih razloga.
  6. U razdoblju čekanja potrebno je tražiteljima međunarodne zaštite omogućiti temeljna prava zaštite njihovog ljudskog dostojastva, kao što su pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na rad i pravo na osnovna primanja i prije isteka početnih devet mjeseci, kao i pravo na besplatno učenje hrvatskog jezika.
  7. Zbog postizanja kvalitetnog intergacijskog procesa potrebno je aktivno poticati tražitelje međunarodne zaštite na učenje hrvatskog jezika, odnosno uvjetovati primanje socijalne pomoći i skrbi ozbiljnošću njihovog pristupa učenju hrvatskog jezika, te uspjeh učenja hrvatskog jezika uvažiti kao dodatnu vrijednost u postupku donošenja odluke u njihovom boravišnomstatusu u Republici Hrvatskoj. Također je potrebno povećati obvezni vremenski fond učenja hrvatskog jezika na 160 sati.
  8. Tražiteljima međunarodne zaštite potrebno je omogućiti korištenje privremenih osobnih dokumenata izdanih u Republici Hrvatskoj kao valjani dokaz osobnog identita pri novčanim transakcijama.
  9. Potrebno je, koliko je god to moguće, zaštititi dignitet, integritet i sigurnost tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite koji borave u Hrvatskoj, posebice u sredstvima javnog priopćivanja. Naime, uočava se u posljednje vrijeme trend povećane dehumanizacije izbjeglica, odnosno tražitelja međunarodne zaštite putem medija, a što lako dovodi do radikalizacije segmenata društva sklonih javnim nacionalističkim i rasističkim nastupima. Iz istih razloga također je potrebno zaštititi dignitet, intergitet i sigurnost nevladinih i humanitarnih organizacija i građanskih inicijativa koje su se stavile u službu pomaganja tražiteljima i uživateljima međunardne zaštite poradi pospješivanja njihove integracije u hrvatsko društvo.
  10. Potrebno je stvoriti model integracije čiji će jasan hodogram, odnosno detaljno razrađeni plan integracije uživatelji međunarodne zaštite moći slijediti s lakoćom. Novim uživateljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj potrebno je omogućiti pristup mentorima i savjetnicima koji će im pomoći pri svladavanju prvih temeljnih integracijskih koraka u Hrvatskoj.
  11. Potrebno je razviti postupak vrednovanja i verifikacije stečenih znanja, zvanja i kompetencija, kako bi tražitelji međunarodne zaštite, koji nemaju pristupa originalnim svjedodžbama ili diplomama, lakše nastavili napredovati u svojim zvanjima, stručnoj obučenosti ili obrazovanju.
  12. Potrebno je zaštiti integritet tražitelja međunarodne zaštite koji su zbog vjerskog progona, prijetnji ili zlostavljanja u dominicalnim zemljama, u Republici Hrvatskoj zatražili međunarodnu zaštitu. Posebice je ovo važno u slučajevima kad se tražitelji zaštite deklariraju kao kršćani, ili osobe koje su nedavno prigrlile kršćanstvo. Kako bi se navedeno postiglo, potrebno je obratiti pozornost na sljedeće: 1) da istražitelji koji ispituju tražitelje međunarodne zaštite, i službenici koji donose konačnu odluku, budu upućeni u raznolikost i višeslojnost vjerskog iskustva tražitelja međunardone zaštite, posebice kad je riječ o njihovoj pripadnosti različitim ili sličnim vjerskim smjerovima (primjerice vjernici pripadnici Rimokatoličke crkve i vjernici protestantskih zajednica ne dijele identična vjerovanja iako i jedni i drugi pripadaju kršćanskoj religiji); 2) da se kandidatima omoguće ideološki neopterećeni prevoditelji (postoje pritužbe da neki službeni prevoditelji s arapskog i farsi namjerno neispravno prevode odgovore ispitanika kršćana); i 3) da se tražiteljima međunarodne zaštite u vremenu ispitivanja, uz prevoditelja omogući nazočnost i treće osobe, odnosno duhovnog mentora koji može predstavniku MUP-a mjerodavno pojasniti vjerska stajališta ispitanika (kako se primjerice ispitaniku iz Irana, kršćaninu protestantu, ne bi postavljala pitanja iz područja rimokatoličke vjerske tradicije s ciljem utvrđivanja vjerodostojnosti njegovog/njezinog kršćanskog iskustva).

 Preporuke vjerskim i crkvenim, i nevladinim organizacijama

  1. Vjerske zajednice trebaju biti spremne ponuditi vjersku obuku i pastoralnu skrb te otvoriti vrata duhovnoj integraciji u crkvenu zajednicu tražiteljima međunarodne zaštite koju su prihvatili kršćanstvo prije dolaska u Hrvatsku ili tijekom boravka u Hrvatskoj.
  2. Pozivamo na veću usklađenost među vjerskim zajednicama, crkvama i njihovim humanitarnim organizacijama na području suradnje i nadopunjavanja u pružanju raznih oblika socijalne i psihološke pomoći tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite.
  3. Budući da crkve i vjerske zajednice u svojim okružjima imaju na rasposlaganju ljudske potencijale potrebne za umreživanje i približavanje njihovih raznolikih humanitarnih službi kako bi što učinkovitije i sustavnije mogli pružiti potrebnu pomoć tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite, preporučujemo oblikovanje zajedničkog popisa profesionalnih osoba, primjerice, pravnika, liječnika, zdravstvenih radnika, predavača hrvatskog i engleskog jezika, prevoditelja s farsi i arapskog jezika, koji bi s vremena na vrijeme bili spremni pružiti besplatnu profesionalnu pomoć tražiteljima međunarodne zaštite.
  4. Preporučujemo također oblikovanje koordiniranog djelovanja u pružanju konkretnih oblika pomoći novim uživateljima međunarodne zaštite, u aktivnostima kao što su pomoć u traženju stanova i zaposlenja, pripomoć u skrbi za djecu ili odlasku u trgovinu, i drugih praktičnih oblika pomoći u prvim danima i tjednima njihovog samostalnog života u Hrvatskoj.
  5. Pozivamo crkvene zajednice da postanu utočišta u kojima će se tražitelji i uživatelji međunarodne zaštite osjećati dobrodošli, sigurni, zaštićeni i sposobni primiti psihološku i duhovnu potporu, te time ublažiti traumatske posljedice uzrokovane dugotrajnom neizvjesnošću i neadekvatnim uvjetima izbjegličkog života.

Preporuke tražiteljima i uživateljima međunarodne zaštite

  1. Prilikom davanja iskaza i intervjua, uvijek trebate dosljedno govoriti istinu o pojedinostima vašeg života, podrijetlu, zemlji iz koje ste izbjegli, vašim osobnim dokumentima, obrazovanju i razlozima zbog kojih podnosite zahtjev za ostvarivanjem međunarodne zaštite u Hrvatskoj.
  2. Bez obzira na brojna ograničenja i nedosljednosti izazvane neučinkovitošću primjene postojećih zakona o pravima i zaštiti tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, pokažite vlastitu inicijativu time što ćete proaktivno pristupiti procesu integracije u Hrvatskoj. Neka vam učenje hrvatskog jezika bude prvi i najvažniji prioritet. Također, angažiratjte se u volonterskim aktivnostima koje pridonose vašoj integraciji i vašem razumijevanju i prigrljavanju hrvatske i europske kulture i običaja.
  3. Iskoristite svaku priliku da potvrdite da vam je stalo do toga da ostanete u Republici Hrvatskoj, i u njoj ostvarite svoj novi dom. Kad vas pozovu na razgovor, predstavnicima MUP-a svojim izgledom i nastupom također posvjedočite dosljednost vaše namjere da želite ostati u Hrvatskoj, pridonijeti hrvatskom društvu i poštivati njezinu kulturu, običaje i zakone.
  4. Budite strpljivi. Iako je postupak dug i naporan, nemojte odustajati i svojevoljno napuštati Hrvatsku sve dok i posljednja mogućnosti u prilog primanja pozitivnog odgovora od MUP-a Republike Hrvatske nije do kraja iscrpljena. Vaša dosljednost i strpljivost, popraćena pozitivnim inicijativama i odnosom pokazivanja razumijevanja prema složenosti situacije, u većini će slučajeva na kraju polučiti vašim primanjem statusa uživatelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj. Strpljivost se u većini slučajeva isplati.

Prilažemo vam ovaj dokument u nadi da će višestruko pridonijeti pospješivanju kakvoće integracijskih koraka tražitelja i uživatelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj te pridonijeti boljoj upućenosti i razumijevanju hrvatskih vlasti i vladinih organizacija, kao i crkvenih organizacija i humanitarnih udruga u naporan i nadasve neizvjesan i trnovit put kojim prolaze tražitelji i uživatelji međunarodne zaštite u Hrvatskoj.

U ime organizacijskog tima ROM foruma “Kročiti naprijed u istini, hrabro i ispunjeni nadom”

Tihomir Kukolja, Direktor projetka “Obnova uma” (Renewing Our Minds), Izvršni direktor organizacije “Forum for Leadership and Reconciliation”

Mihal Kreko, Pastor Baptističke crkve Malešnica, Zagreb; Ul. Milivoja Matošeca 10090, Zagreb

U Zagrebu, 31. listopada, 2018.

Pogledajte:

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s